Energetska učinkovitost
1.3.2011
Hrvatska je usvojila Strategiju energetskog razvitka (2009.) i u pristupnim pregovorima s Europskom unijom prihvatila međunarodne obveze o smanjenju potrošnje primarne energije i povećanju energetske učinkovitosti. Hrvatska se obvezala preuzeti paket energetskih ciljeva poznat kao 20+20+20, odnosno povećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na 20%, povećati energetsku učinkovitost za 20% i smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%, a sve do 2020. godine.
U Hrvatskoj gotovo 50% stambenog fonda čine zgrade koje su izgrađene prije donošenja propisa koji uređuje područje uštede energije i toplinske zaštite u zgradama (1970.). Procjenjuje se da te zgrade godišnje potroše do i preko 250 kWh/m2 energije za grijanje. Primjera radi, niskoenergetske i pasivne kuće godišnje na grijanju potroše 70 odnosno samo 15 kWh/m2. Ovakva smanjenja potrošnje energije nije moguće postići građevinskim sanacijama postojećih zgrada, ali to mora biti cilj kod rekonstrukcija zgrada i obveza kod projektiranja novih.
Analiza postojećih propisa pokazuje pooštravanje kriterija vezanih za uštedu energije i toplinsku izolaciju u zgradama, čime su postavljeni temelji za ostvarivanje značajnih energetskih ušteda u sektoru zgradarstva. Procjenjuje se da u sektoru zgradarstva postoje veliki neiskorišteni potencijali uštede energije na razini do 30%. Primjenom novih propisa stimulira se primjena bioklimatskih tehnika projektiranja, korištenje pasivnog sunčevog zračenja, te iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada definira zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat. Prema ovom Pravilniku stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, gdje je A+ oznaka energetski najefikasnijeg razreda pasivnih kuća, a oznake B i C odgovaraju razredu niskoenergetskih kuća. Energetski najslabiji razred označen je oznakom G i u taj razred ulazi većina zgrada izgrađenih prije Pravilnika iz 1970.
Stambenih zgrada građenih prije 1990. koje zahtjevaju sanaciju građevinskih elemenata – fizike zgrade na riječkom području ima oko 60%. Tipičan je primjer neboder u Čandekovoj ulici, br. 8, u Rijeci, gdje je toplinska zaštita u potpunosti uništena i zahtjeva hitnu sanaciju.
Autor teksta:
Dr. sc. Bernard Franković
Profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci
