N.N. pita: Poštovani, vlasnik sam apartmana u prizemlju zgrade sa 7 apartmana.
Sam odrzavam dvoriste, sadim cvijece, čistim... Pokretao sam inicijativu o kupnji zajedničkog roštilja i nije bilo zainteresiranih. Kupio sam ga sam i postavio u zajedničko dvoriste ispod svoje terase.Sada se jedan susjed buni i prijeti da ce ga srusiti. Ostali susjedi nemaju nista protiv.
Je li ja moram ukloniti roštilj zbog njega ili je dovoljna većina stanara koja nema nista protiv? Hvala. (15.5.2012)

Nažalost ako se radi o zajedničkom dvorištu, svaki suvlasnik vam može osporavati pravo korištenja.

Silvana pita: Mora li predstavnik suvlasnika biti suvlasnik ili može biti samo stanar u zgradi (suvlasnik je supruga) i ako mora gdje je to navedeno. Praksa pokazuje da on ne mora biti suvlasnik, a ne vidim realnog razloga zašto bi to morao biti ako je suvlasnicima ta činjenica poznata (odnosno nije prešućena) i njega odaberu. (15.5.2012)

Može biti bilo koja osoba. Čak u praksi ima slučajeva da je predstavnik osoba koja nije član suvlasničke zajednice. Više zgrada može imati jednog predstavnika.

Zvonimir pita: Prilikom hitne intervencije u
dolaznom i odlaznom vodovodu
(1,5 m2 razbijanje zida )u
kupaonici. Osiguranje zgrade
pokrilo je 7500 od 19000 kuna.
upaona je kompletno renovirana
iz zajedničke pričuve
(suvlasnik je kupio pločice, a
upravitelj je iz pričuve
naplatio rad i materijal. Ima
li osnove za naplatu radova i
materijala iz pričuve? (14.5.2012)

Morate vidjeti uvjete iz police osiguranja. Činjenica je da se nakon otklanjanja kvara, sve mora dovesti u prvobitno stanje. U svakom slučaju, treba vidjeti o kakvom proširenom opsegu posla se radi. To je onaj dio koji ne pokriva polica. Dali je to bilo nužno ili ne, može se utvrditi samo na licu mjesta.
U tim slučajevima su moguće zlouporabe!

Zlatko pita: Suvlasnik sam dvokatne
stamb.zgrade u centru Osijeka
(42%).Od 2003.g. krov znatno
prokišnjava,2005. dio
suvlasnika 51% je odbio
popravak po inicijativi
Upravitelja zgrade.Stan je bio
u zakupu od Državne
agencije,koja ga je zbog
prokišnjavanja napustila.Krov
do danas nije obnovljen i
meni je prokišnjavanje potpuno
uništilo stan.Prestao sam
plaćati pričuvu, dok ne
započne obnova. Suvlasnici
sada žele popravak, ali i sa
skupom fasadom,bez moje
suglasnosti.Dali upravitelj
mora popraviti i moj stan? (14.5.2012)

Popravak krova je nužni zahvat i mora se provesti. Trošak snose suvlasnici, bez obzira dali bili suglasni ili ne. Upravitelj je dužan sa tom činjenicom upoznati sve suvlasnike i tražiti da se osiguraju financijska sredstva. Ako se osiguraju sredstva na taj način , tek onda je upravitelj dužan provesti sve radnje.
Ako suvlasnici odbijaju osiguranje sredstava, preko upravitelja ih obavjstite da ćete svoje pravo potražiti pokretanjem tužbe protiv onih koji ne žele izvršiti svoju zakonsku obvezu (sudjelovanje u financiranju).

Mirjana pita: Da li je potrebna suglasnost stanara, za prenamjenu tihog poslovnog prostora knjižare u trgovinu "konzum" sa velikim brojem frižidera.Da li je potrebno dostaviti na uvid stanarima, dozvolu prenamjene sa potrebnim rješenjima za nesmetani rad trgovine (buka,korištenje frižidera,
izolacija stropa, ispitivanje plinskih instalacija itd.)I da li je potrebna suglasnost za korištenje zajedničkog prostora za montažu klima uređaja.Kakva je uloga upravitelja zgrade za zaštitu stanara (13.5.2012)

Ne. Međutim,vlasnik taj prostor smije koristiti u druge namjene na škodljiv način za ostale. Zahtijevajte da se prostor uredi na način da vam njegova uporaba ne smeta. Preko predstavnika suvlasnika ( Ili izravno upravitelju ako nema predstavnika) u pisanom obliku dostavite zahtjev koji je on dužan proslijediti vlasniku. Ako se ne poštuju vaši zakonitim zahtjevi, svoje pravo možete potražiti najprije preko sanitarne inspekcije (prekomjerna buka) , ili sudskim putem.

TT pita: Kome prijaviti predstavnika
stanara radi neodržavanja
sastanaka sa suvlasnicima
zgrade? (13.5.2012)

Nikome!
Suvlasnička zajednica je jedina koja određuje pravila , i određuje način upravljanja i održavanja zgradom. Jedini je način smjena takvog predstavnika odlukom natpolovične većine suvlasnika po udjelu u vlasništvu. Ako je predstavnik svojim djelovanjem nanio štetu suvlasničkoj zajednici, može se to sudskim putem utvrditi.

Macky pita: Molim Vas informaciju: postoji
li zakon ili pravilnik koji
regulira način korištenja
garažnog prostora u stambenoj
zgradi? Preciznije, postoji li
zakon ili pravilnik koji bi
susjedu zabranio korištenje
garažnog prostora kao
(neregistrirane) stolarske
radionice u kojoj ima i
povremeno koristi mnogobrojne
strojeve za obradu drveta.
Buka koju pri tome proizvodi
narušava kvalitetu života
ostalih sustanara u stambenom
prostoru koji su skupo
platili.
Hvala unaprijed. (13.5.2012)

To je pitanje za državni inspektorat. Osobno nemate pravo određivati na koji način će drugi suvlasnik koristiti svoj posebni dio ( u ovom slučaju garaža). Međutim , imate pravo zaštite kad taj korištenjem svog prava počinje ugrožavati vaša prava.

Mario pita: Ukoliko želimo uvesti energetski
certifikat zgrade za cijelu
zgradu, možemo li platiti
energetski pregled i certifikat
iz pričuve? (13.5.2012)

To pitanje ni nama još nije jasno. Pričekajte da vidimo što će praksa pokazati.
Treba mjenjati određene zakonske propise.

nova pita: Gdje je moguće dobiti podatke o tome ima li zgrada izgrađena oko 1950. godine odgovarajuću građevinsku i uporabnu dozvolu i da li je etažirana na odgovarajući način? Hvala (13.5.2012)

U nadležnom gradskom odjelu za urbanizam.

nova pita: Sudjeluje li Grad u nadoknadi dijela troškova ukoliko se radi o popravku krova zgrade? Stanovi u zgradi, 9/10, u privatnom su vlasništvu.
Koje su ovlasti predstavnika po pitanju prijave broja potrošača vode u pojedinom kućanstvu na zajedničkom vodomjeru? (13.5.2012)

U troškovima održavanja zgrade sudjeluju isključivo suvlasnici. Ako grad ima dio zgrade, on sudjeluje isto kao i vi svi ostali.
Unutar suvlasničke zajednice treba donijeti odluku o načinu raspodjele potrošnje vode i uskladiti je sa sustavom za obračun od strane distributera. U pravilu se u RH raspodjela vrši temeljem broja članova kućanstva ili putem individualnih vodomjera (razdjelnika). U dosta slučajeva su u kombinaciji oba načina. Onaj tko ima razdjelnike, plaća po o čitanju, a ostali po broju članova kućanstva.
Bitno je se raspodjela vrši na način da se po članu kućanstva određuje maksimalan prosjek (najčešće je do 7 m/3 po članu). U slučaju prekomjerne potrošnje koja je posljedica kvarova i isticanja vode, preporučamo da se ta razlika podmiri sredstvima zajedničke pričuve, jer je to u uzročnoj vezi i nije protivno odredbama Uredbe i Zakona.

Tin pita: Koliko je prosječna pričuva u Zagrebu
(centar) na starijim zgradama (preko 60
godina) sa 15 stanova?
Trebamo dignuti pričivu jer sa ovom
sada nemožemo apsolutno ništa, pa nas
okvirno zaniaju prosječne cijene,,,
Hvala!
Tin (13.5.2012)

Prosječna pričuva u RH se kreće oko 3 Kn/2. Međutim, to se nikako ne smije gledati kao mjerilo. Morate izvršiti procjenu stvarnih potreba i pričuvu odrediti za zadovoljavanje istih.

ćutković pita: Četiri suvlasnika jedne
neleganizirane kuće, tri su za
legalizaciju, a jedan nije. Što
se može u tom slučaju učinit ?
Hvala na odgovoru! Pozdrav! D.
Ćutković (13.5.2012)

Mislim da vas to uskoro neće nitko pitati. Objekti će biti legalizirani. Pričekajte donošenje novog zakona.

Jasna pita: Nas pet stanara izradili bi šupe u zajedničkom podrumu koji je prazan. Šupe bi koristili namjenski i želimo plaćati pričuvu za površinu šupe. Zatražili bi suglasnost suvlasnika. Koji je postotak dovoljan? Kako zatražiti suglasnost Grada Zagreba jer je on vlasnik 26% zgrade? Hvala (12.5.2012)

Treba vam suglasnost svih suvlasnika.

zoran pita: Za dva stana u zgradi već
desetak godina nitko ne plača
pričuvu iako u njima žive
bliski srodnici suvlasnika.Sve
se svodi na to da upravitelj
povremeno pošalje opomenu na
ime dotičnih suvlasnika
adresiranu na gore navedene
stanove obzirom da upravitelj
navodno nezna gdje isti borave
i dali su uopće živi.Kako
riješiti isti problem.Dali je
moguće ovršiti stanove i tako
podmiriti tražbine pričuve. (11.5.2012)

Bitno je da vaš uopravitelj poktrene postupak za prisilnu naplat na temelju podataka iz vlasničkog lista. Dok postupak traje , nema zastare.
Istina da je to sa suci nerado donose riješenja o ovrhama nad nekretninama, ali vjerujem da će za neke slučajeve to biti neizbježno.
Ovaj odgovor je za slučajeve poznatog vlasnika. U sudskoj praksi je problematično donošenje rješenja gdje nije definirano vlasništvo.
Naš stav je da u nijednom slučaju ne smije doći do zastare ili ne ispunjavanja obveze plaćanja pričuve jer smo mi ostali suvlasnici izravno oštećeni. U ovim slučajevima to nije društveni problem nego privatni. Mi u odsutnosti suvlasnika ili njegovog voljnog odbijanja izvršavanja obveze snosimo troškove održavanja krova fasade, infrastrukture, plaćamo zajedničku policu osiguranja.

Znači, mi održavamo njegov idealni dio svojim novcem!

IZ TOG RAZLOGA JE VEOMA VAŽNO DA UPRAVITELJ NE ZANEMARI SVOJU OBVEZU POKRETANJA POSTUPKA ZA PRISILNU NAPLATU. UPRAVITELJ KOJI TO NE ČINI, IZRAVNO JE ODGOVORAN I PO ZAKONU JE DUŽAN NADOKNADITI ŠTETU SUVLASNICIMA KOJA NASTANE ZBOG NJEGOVOG NEMARA ILI NE IZVRŠAVANJA ZAKONSKIH OBVEZA!

Na kraju, pogledajmo samo kako banke vrše ovrhe za nepodmirene obveze. Koja je razlika između nas i banaka? Jedino, mi nemamo uspostavljen pravu sustav pravne zaštite.

Ruzica pita: Postovani, zanima me moze li predstavnik stanara ujedno biti i direktor tvrtke za upravljanje koja tu zgradu odrzava.Nije li to sukob interesa i kako utjecati na promjenu toga. Postoji li zakon koji to zabranjuje? Naime on sam vodi knjigovodstvo, izvodi radove, odredjuje sto ce se popravljati, nema nikakvu kontrolu.Trosi nas novac kako mu se prohtije jer njegova tvrtka zaradjuje.Unaprijed zahvaljujem. (11.5.2012)

Može, ali da upravlja prema pravilima koje je donijela suvlasnička zajednica. Znači, ništa ne smije raditi a da to prethodno nije usvojeno od vas ostalih suvlasnika. Čak, bilo bi idealno jer bi na taj način imali realno manje troškove.To je situacija koju zakonodavac predviđa da suvlasnici između sebe biraju upravitelja, ili neku drugu fizičku ili pravnu osobu.
Kršenje odredbi i pravila od strane upravitelje, a da zbog toga nastupaju štetne posljedice za ostale suvlasnike, mogu biti i kazneno rješavani sudskim putem.



Željko pita: Investitor zgrade nas je
prevarom naveo da potpišemo
papir, kojim se je on
samoizabrao za predstavnika
stanara. U godinu dana, nije
sazvao niti jedan sastanak, o
trošku pričuve instalirao si
je vlastitu satelitsku antenu,
pričuva nam je na par stotina
kuna, a za neprodane stanove,
dogovorio se sa upraviteljem
da plaća manje nego mi. S
obzirom na neprodane stanove,
ima više udjela nego
mi...očajni smo i ne znamo na
koji način ga smijeniti, s
obzirom da ima više od 51%
udjela (10.5.2012)

pošto ste u manjini, ostaje vam samo zaštita prava sudskim putem. Dovoljno je što postoji činjenica da neko plaća po manjem koeficijentu nego vi. Imate osnove za postupak u kojem će sud narediti većinskom vlasniku da sudjeluje u sa istim koeficientom a čak i da nadoknadi štetu koja je nastupila za ostale suvlasnike.

S.S. pita: Poštovani,
da li je potrebna suglasnost stanara zgrade za izgradnju nadstrešnice balkona dužine 1 metra?
Unaprijed zahvaljujem (10.5.2012)

Ne,ako time ne štetite ostalim suvlasnicima. Međutim, morate provjeriti u nadležnom uredu za urbanizam.

Branimir pita: Najmeravam kupiti stan u maloj zgradi(6 stanova. Zgrada je u vlasništvu MORH-a a sadašnji vlasnik otkupio je stan u cijelosti.
Fasada zgrade je u lošem stanju kao i nadsvođeni ulaz u zgradu.Kako su sredstva za pričuvu tek mali dio iznosa koji bi bio potreban za popravak ulaza i bojanje fasade, zanima me da li MORH ima ikakvu obvezu sudjelovati u troškovima ili su to dužni učiniti sami stanari. Zahvaljujem! (10.5.2012)

Dok je MORH vlasnik, obveza vrijedi. Međutim , prodajom stana drugom vlasniku , njegove obveze se gase, a preuzima ih novi vlasnik.

SLOBODANKA pita: MORALI SMO HITNO PROMIJENITI KROV NA KOJEMU JE BILO MNOGO STARIH I PUKNUTIH CRIJEPOVA. OBAVIJESTILI SMO GRAD PRIJE RADOVA. RECENO NAM JE DA CE SVOJ DIO PLATITI IZ PRORACUNA ZA 2013, ZNACI MI OSTALI SUVLASNICI SMO MORALI NAMIRITI TROSAK KOJI PRIPADA GRADU I SADA CEKATI PREKO GODINE DANA, DATUM NIJE NAVEDEN, KADA CEMO DOBITI DUG. DALI JE TO ISPRAVNO? STA JE SA ZAKONOM O HITNIM POPRAVCIMA? (10.5.2012)

Ne! Grad je u ovoj situaciji jedan od suvlasnika kao i svaki drugi i mora platiti trošak kao i ostali. Kako se pokreće postupak protiv fizičkih osoba za neplaćanje troškova odražvanja, tako to može i protiv svih drugih pravnih osoba koji su u svlasništvu u zgradi.

Irena pita: Poštovani, pukla je cijev između glavnog vodomjera i posebnih vodomjera svakog stana u zgradi s 20 stanova. Kvar je primjetio javni isporučitelj vode. Glavni vodomjer nema posebnu pipu niti itko koristi vodu. Svaki stanar plaća svoju potrošnju po posebnom vodomjeru. Tko je odgovoran za glavni vodomjer (ne zna se tok je preuzeo stanje vodomjera pri preuzimanju zgrade)? Tko snosi troškove - javni isporučitelj ili stanari? (10.5.2012)

Od priključnog mjesta (glavnog vodomjera do krajnjeg korisnika obveza održavanja je na suvlasnicima. Tako su i gubitci kao posljedica puknuća cijevi na štetu suvlasnika.
Svaki stanar obavezno plaća očitanje po individualnom vodomjeru, a razlika se može podijeliti proporcionalno potrošni na sve suvlasnike ili da se posebnom odlukom taj trošak podmiri sredstvima pričuve. To se može riješiti pričuvom jer se radi o posljedici štetnog događaja na infrastrukturi koja je u redovnom održavanju.

 



NAJČITANIJE

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

Predjsednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur. održao predavanje o novinama koje donosi novi Zakon o zgradama.
KONFERENCIJA

KONFERENCIJA "BOLJA ENERGIJA"

"Bolja energija", konferancija o održivoj ekonomiji u organizaciji 24 sata.
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više