Kristina pita: Postovani,
Smiju li se unutar zgrade, u prostoriji za spremanje bicikala, drzati skuteri? Postoji li zakon ili pravilnik u kojem je to regulirano? Najljepsa hvala. (19.5.2009)

Držanje predmeta u zajedničkim dijelovima zgrade suvlasnici mogu odrediti posebnim odlukama svih suvlasnika. Pogledajte malo ogledni primjerak Odluke o kućnom redu. Iz nje se može izčitati da je skuter opasna stvar zbog benzina u rezervaru. Zakon nigdje nije odredio mjesto, ali se zato to uzima u obzir prilikom događaja sa posljedicama. Pravilno će postupiti suvlasnici koji usvoje odluke kojima se određuju pravila ponašanja i i korištenja zajedničkih dijelova zgrade. Na taj način se odgovornost za eventualne posljedice prenosi na pojedinca, kršitelja odredbi odluke.

Sandro pita: stanujem u stambenoj zgradi koja ima 5 ulaza sa po 6 i 7 stanova.do naše zgrade je još jedna zgrada koja ima 3 ulaza sa po 6 i 7 stanova.obje zgrade koriste zajedničku kotlovnicu koja je smještena u mojoj zgradi a ista isključivo radi na kruta goriva odnosno drva (cijepanice).u našoj zgradi u stanovima nema dimovodnih cijevi dok u drugoj zgradi koja je rađena naknadno izrađeni su dimovodne cijevi (dimljaci).tijekom zadnjih par godina nekolicina stanara zgrada odspojila se je od zajedničke kotlovnice i centralnog grijanja te su isti u stanovima napravili svoja grijanja. molim vas da mi odgovorite na pitanje dali su isti bili dužni tražiti suglasnost od svih stanara stambenih zgrada da se odspoje od zajedničkog grijanja ili su isti trebali tražiti samo suglasnost stanara ulaza u kojem imaju svoje stanove i dali su isti i dalje dužni plačati neki postotak zato što im cijevi centralnog grijanja zajedničkog još uvijek prolazi kroz njihove stanove.molim vas da mi na moja pitanja odgovorite što hitnije ako ste u mogučnosti jer se kod nas u gorskom kotaru već pripremamo za nastojeću zimu.hvala. (19.5.2009)

Nažalost ovo pitanje nije dovoljno dobro razjašnjeno.Ako postoji legalno izgrađena infrastruktura-dimnjaci sukladno zakonu o građenju, postavlja se pitanje prava na korištenje povoljnijeg oblika opskrbe toplinskom energijom. Sudska praksa na području Rijeke je pokazala da suvlasnici ne mogu izići iz sustava u cijelosti. Morali su plaćati "instaliranu snagu". Što će praksa pokazati u vašem slučaju, nažalost sa ove pozicije se ne može vidjeti.

Magdalena pita: Vlasnica sam poslovnog prostora u Osijeku u podrumskom dijelu zgrade , neovisnog ulaza od stambenog dijela ostalih stanara.

Od trenutka stupanja u vlasnistvo redovito placam pricuvu.

Iz godine u godinu raznim zahvatima na zgradi , rekonstrukcija antenskog sustava , bojanje stubista , postavljanje domafona , zvona , bojanje ograde ....
vrsi se poboljsanje kvalitete zivota svih stanara koji imaju izravne koristi od pomenutih radova i koji se koriste tima zajednickim prostorima.

Kako sam vlasnica lokala koji nema nikakve koristi od tih radova i izvode se samo u svrhu poboljsavanja kvalitet zivota ostalih suvlasnika zgrade, a koji se financiraju izmedju ostaloga i iz mojeg udijela pricuve , molim vas da mi pojasnite.

Kada sam zatrazila da se razmjerno ucescu , mojim uplatama u pricuvu zgrade i srazmjerno koristenju sredstava pricuve ostalih suvlasnika za poboljsavanje njihove kvalitete zivota

na isti nacin i meni omuguci da poboljsam svoje zivotne uvjete na zajednickom dijelu koji koristim iskljucivo ja , odbili su moj zahtjev.

Npr. uredjivanje prilaznog puta , uredjivanje vanjskog stepenista , bojanje ograde , uredjivanje fasade , odnosno one stvari i materijal koji bi sluzio za poboljsavanje mojih zivotnih uvjeta a zajednicki su dio zgrade.

Da li imam pravo na srazmjeran dio koristenja sredstava pricuve na nacin kako to cine i ostali suvlasnici poboljsavajuci sebi kvalitetu zivota , odnosno ako imam na koji nacin to ostvariti .

Hvala (19.5.2009)

Vlasnik posebnog djela može u pojedinim slučajevima može biti oslobođen sudjelovanja u održavanju zajedničkih dijelova ako ih NIKAD ne koristi. Vaši zahtjevi za zahvatima su opravdani osim prilaznog puta ako je to javna površina. Međutim , zahvati i o ovom slučaju moraju biti u interesu svih suvlasnika.

dubravko pita: Poštovani!
Molim odgovo,ako je moguće, koji glasi: Ako sam suvlasnik nekretnine br.... u omjeru 3/4 a drugi suvlasnik ima 1/4, te ako smo knjižni vlasnici (etažni) posebnih djelova nekretnine ( kuća sa dva stana), smijem li a prema članku 87 stav 2 vršiti poboljšice ( nova staza za ulazak u stanove, nova vrata sa javne površine na našu nekretninu). Dali je točno da su te poboljšice, jer drugom suvlasniku (1/4) ne smetaju, ali se iz inata s njima ne slaža)mogu napraviti i bez njegovog odobrenja.?Hvala na savjetu ! (13.5.2009)

Zaista se radi apsurdnoj zakonskoj odredbi koja kaže da se za poboljšanje uvjeta i kvalitete građevine traži suglasnost svih suvlasnika. Ostaje vam da postupite po savjesti, a suprostavljena strana neka traži zaštitu prava redovnim putem kod nadležnog suda. Do sada nismo imali slučaj u praksi da je neki suvlasnik tužbom osporio pravo većine na poboljšanje, naročito ako je ono na dobrobit zajednice kao što je u vašem slučaju.

Gordana pita: Poštovani,
stanujem u zgradi na zadnjem katu i stanu pripada i velika terasa(nenatkrivena). Ispod terase je stan drugog vlasnika. Zanima me tko plaća popravak terase u slučaju prokišnjavanja u stan ispod i može li se popravak platiti iz sredstava pričuve zgrade?
Pozdrav (12.5.2009)

Terasa koja je ujedno i krov stanja na nižoj etaži je zajednički dio zgrade.U građevinskom smislu održava se sredstvima pričuve. Međutim , ako do oštećenja dolazi usljed uporabe terase za svakodnevne potrebe određenog suvlasnika i da pritom nastaju oštećenja koja za posljedicu imaju vlaženje stana na nižoj etaži, korisnik terase je dužan o vlastitom troku izvršiti sanaciju.

Ivan pita: Zivim u stambenoj zgradi, te bismo mi, stanari (vlasnici stanova) htjeli znati imamo li pravo na uvid u stanje na racunu u banci (od pricuve). Nasa upraviteljica nam to ne zeli dati. U banci nam je receno da nam samo treba njen potpis.
Hvala unaprijed (12.5.2009)

Svaki suvlasnik u svakom trenutku ima pravo na uvid stanja na računu zgrade.Radi se o novcu koji izdvajaju suvlasnici na zajednički račun, i imaju pravo na zakonit način sudjelovati u ulaganju istog.Međutim, zakonadavac je kazao da suvlasnici daju oivlast predstavniku i na izvjestan način upravitelju da u ime svih i u interesu svih suvlasnika raspolažu sredsvima. Kako nebi svaki suvlasnik remetio normalan rad, banke su dužne dati na uvid financijsko stanje samo za to ovlaštenim osobama. Znači, predstavnik je dužan na zahtjev svakog suvlasnika predočiti financijsko stanje zgrade.

valerija pita: Poštovani, molim savjet. Na koji način nekoliko suvlasnika može "prisiliti" (nije nejzgodniji izraz) predstavnika suvlasnika, odnosno preostale suvlasnike za potpisivanje Ugovora o korištenju zajedničkih prostorija. Naime, zgrada ima zajedničke prostorije koje uzurpira dvoje suvlasnika na raznorazne načine. Na sastanku suvlasnika predložila sam, a to i zakon propisuje, sklapanje Ugovora. Rečeno mi je da isto nije moguće jer kuća nije etažirana! Može nas savjetovati kako zaštiti svoje pravo suvlasništva, odnosno postoje li sankcije ukoliko se Ugovor ne sklopi a obveza je propisana Zakonom?
Hvala

Valerija (11.5.2009)

Ako nema dragovoljno uspostavljenih odnosa između suvlasnika po pitanju korištenja zajedničkih prostorija, ostaje jedino sudski put kojim oštećeni suvlasnici ostvarjuju svoja prava.

Slobodanka pita: U kuci od 350m2 je 6 vlasnikaposebnih djelova[kuca nije etazirana]. Jedan od 6 vlasnika, ima kafic od 18m2, prodao je zgradi do nas dio nase zajednicke terase, tocno 7m2 od 28m2 ukupne povrsine terase. Probijena su vrata na terasu iz susjedne kuce i sada se novi vlasnik sluzi terasom. Nitko od ostalih 5 vlasnika se nije slozio s prodajom. Sta da radimo, troskovi advokata su nam jako veliki? (9.5.2009)

Iz vašeg pitanja je vidljivo da se nije radilo sukladno zakonu. Kao prvo, niste dali niokakvu suglasnost, a drugo za uređenje i prenamjenu određenog prostora gdje dolazi do promjena vanjskog izgleda građevine,ppotrebna je dozvola nadležnog trijela za urbanizam.

Sandra pita: Zivim u zgradi i posjedujem motocikl koji vezujem odmah pored ulaza u zgradu uz zid od poslovnog prostora. Novi vlasnik tog poslovnog prostora zahtjeva od mene da vise ne vezujem motocikl ze njegov zid. Prostor na kojem motocikl stoji je zajednicki, a ne njegov.
Da li on ima pravo od mene traziti da ga maknem? Tvrdi da mu se nece vidjeti reklama koju namjerava postaviti. Prijeti mi da ce zvati policiju da sam nepropisno parkirala.
Nikome od stanara moj motocikl ne smeta.
Hvala unaprijed!!! (5.5.2009)

Pitanje kao što je smještanje motocikla, van zgrade, na javnoj površini ( a u vašem slučaju je to javna površina ako zemljište nije uknjiženo kao vlasništvo suvlasnika zgrade) je u nadležnosti komunalnog redarstva. Postavljanje reklame na fasadu (pročelje) je stvar suglasnosti suvlasnika i Odluke o komunalnom redu jedinice lokalne samouprave. Prema tome, i vi i vlasnik poslovnog prostora morate poštovati valjajne propise.

jure pita: poštovani.buduči da na mojoj zgradi nitko nikad ništa nije radio ni popravljao 90% nas stanara nikad nije ni plačalo pričuvu nikad do dan danas da li smo mi sada dužni platiti nekome sve izostatke buduči da su nas počeli utuživati te tražiti sve izostatke da li u našem slučaju ima mjesta zastari.nikad nikome nismo ništa potpisali niti je mene ko pojedinca nitko ništa obavjestio a uplatnice stižu redovno.sada predlažu dogovor da bi izbjegli sud i dodatne troškove.što mi je činit iči se dogovarat ili na sud (4.5.2009)

Predpostavljam da se radi o zgradi pod prinudnom upravom . Upravitelj je na temelju zakona dužan provoditi i postupke prisilne naplate. Prisilna naplata se može izvršiti za sav duga nastao unatrag tri godine od dana podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu. Predhodni period je u zastari.

Ivica pita: Poštovani!
Živim u zgradi s dva ulaz i osam stanova (po ulazu četiri stana). Svali ulaz ima svog predstavnika, kao i zasebnu pričuvu. Uvidom u stanje pričuve moga ulaza utvrđeno je da nema novca za zamjenu dijela krova koji pripada mome ulazu. Dogovorno između četiri vlasnika stana u mome ulazu dogovorali smo sanaciju našeg dijela krova. Dobivene su dvije ponude. Uvidom vlasnika stanova u ponudu, tri su vlasnika pristala na sanaciju i platili bi radove u gotovini. Jedan vlasnik stana ne želi sudjelovati u sanacije jer kako kaže ˝NJEMU S KROVA NE CURI˝. Moje je pitanje: Kako i na temelju kojeg pravilnika ga natjerati da sudjeluje u troškovima, te ako pristane (a nema novca) kako osigurati kredit na njegov stan da podmiri troškove.
HVALA! (3.5.2009)

Odluka nadpolovične većine u vašem slučaju je obvezujuća. Tako će onaj što njemu ne curi za vrat biti prisiljen sudskim putem a morat će snositi i dodatne troškove postupka. U krajnjem slučaju , trošak se može podmiriti ako sud donese odluku da se u te svrhe proda njegova nekretnina.

Iris pita: Poštovani,
kupila bi stan u prizemlju zgrade od 6 stanova u Rijeci. Što mi je potrebno da bi mogla koristiti zemljište (uredit travnjak, postavit roštilj, posadit živicu ili cviječe) ispred toga stan?

Hvala (2.5.2009)

Ako okućnica nije knjižno vlasništvo suvlasnika, na istoj se primjnjuju pravila Odluke o komunalnom redu. Prema tome, nitko vam ne može osiguravati uvjete ako postoje propisi koji to onemogućavaju.
Međutim, ako je okućnica u vlasništvu suvlasnika, a od javnog je značenja, takodjer se primjenjuju odredbe odluke o komunalnom redu.

Krešimir pita: Poštovani,
uslijed jakog vjetra (propuha)došlo je do naglog zatvaranja prozora, na kojem je puklo staklo. Odlomljeni komad stakla je pao na automobil parkiran ispred zgrade te mu razbio vjetrobran. Da li se nastala šteta može naplatiti preko police osiguranja zgrade,ili moram samostalno snositi nastale troškove, s obzirom da se spomenuti prozor nalazi na "mom" dijelu stubišnog prostora? (2.5.2009)

Da, pod uvjetom da imate kvalitetnu policu osiguranja koja. Direktna šteta je lom stakla a indirektna oštećenje druge stvari. Za to vam može poslužiti i primjer pucanja cijevi za vodu gdje polica pokriva trošak zamjene cijevi i farbanje zidova oštećenih vlaženjem.

Jadranka pita: Poštovani!
Vlasnica sam stana u zgradi od 5 stanova. Zgrada je sagrađena 1902. Predstavnica stanara kod upravitelja. Zgrada ima ravni krov/terasu. Nakon višegodišnjeg prokišnjavanja u moj stan i nadmudrivanja sa stanarima koncem 2006. krov je saniran kreditom. U isto vrijeme sam ja mijenjala prozore na verandi (4 m dužna) i u kupaonici. Prilikom skidanja dotrajalog prozora ustanovljeno je puknuće nadvoja nad prozorom verande. Statičar, kojeg je angažirao upravitelj zgrade, savjetovao je postavljanje željezne grede iznad i ispod prozora (po cca 4 m dužine), te 2 stupa po 3,20 m. Sve sam postavila o svom trošku. Napominjem da je iznad tog dijela stana garsonjera, a iznad druge polovice ravni krov.
Jesam li bila dužna ove radove platiti sama?

S poštovanjem,
Jadranka Ostić
Emova 24, Pula


(30.4.2009)

Opisani dio je zajednički dio zgrade i trebali ste to riješavati sredstvima pričuve. Ako ste to riješavali sami svojim sredstvima,trebali ste predhodno tražiti odluku nadpolovične većine da vam se uvaži taj trošak, što se moglo refundirati sa računa zgrade ili da budete oslobođeni u određenom iznosu plaćanja pričuve. Međutim, ako niste poštovali zakonom predviđeniu proceduru, morat ćete putem suda tražiti naknadu troškova što morate i dokazivati da se radilo o nužnom zahvatu.

Alen pita: Poštovani,
zanima me da li se krovni prozori obnavljaju (stavljaju novi) iz pričuve ili je vlasnik stana u potkrovlju sam mora platiti. Spremamo se obnoviti cijeli krov stambene zgrade pa me zanima natko plaća troškove izmjene krovnih prozora. Inače radi se o kosom krovi sa armiranobetonskom ploćom, krovni prozori starosti cca 20 godina. (29.4.2009)

Ako ne postoji nikakva druga odluka, krovni prozori su dio zajedničke imovine i održavaju se sredstvima pričuve.

Goran pita: Poštovani !
U mojoj zgradi se postavljaju nove instalacije za plin. Zgrada je imala plinske instalacije. Predstavnici zgrade su odlučili da nove instalacije do ulaza u svaki stan financiraju iz pričuve a da instalacije u stanu moraju vlasnici financirati sami. Da li je to pravno ispravno s obzirom da sam kupio stan sa plinskim instalacijama i da li bi i to trebalo financirati iz pričuve.
Hvala (28.4.2009)

U vašoj zgradi je postupano zakonito. Iz pričuve se finacira zajednička infrastruktura, a dio instalacija od kontrolnog mjesta (zapornog ventila i brojila) do trošila suvlasnici održavaju vlastitim sredstvima.

Petar pita: Poštovani,
U Ugovoru o upravljanju zgradom stoji:
''Upravitelj se obvezuje poslove koji su predmet ovog ugovora obavljati pažnjom dobrog gospodara, što znači čuvati interese svih suvlasnika zgrade koja je povjerena na upravljanje, upozoriti na poslove koji se moraju obaviti radi funkcionalnosti građevine, radove čija obveza proizlazi iz zakonskih i drugih propisa, kao i na izvanredne poslove te predvidjeti troškove održavanja.
Suvlasnici preuzimaju odgovornost za eventualnu štetu zbog neizvršenja poslova na koje su pismeno upozoreni iii čije je obavljanje naređeno rješenjem inspekcije (građevne,
protupožarne, komunalne i dr.), a nisu donijeli odluku o izvršenju tih poslova niti osiguralisredstva za njihovo izvršenje.
Suvlasnici su suglasni da se novčane kazne, izrečene upravitelju ili odgovornoj osobi upravitelja u prekršajnom postupku zbog neizvršenja poslova iz prethodnoga stavka, isplate na teret zajedničke pričuve.''
Pitanje: Dali se pričuva može koristiti za plaćanje kazni upravitelja zgrade ?
(28.4.2009)

Pogledajte u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čl.378 i čl.379. Obratite pozornost na čl.379. toč.3. Vidjet ćete da je upravitelj dužan nadoknaditi štetu koja nastupi zbog njegovom greškom ili propustom. Prema tome NIKAD se nebi smjelo dogoditi da osim štete još sa računa zgrade morate plaćati i kazne.

Petar pita: Suvlasnici zgrade na zadnjem katu samovlasno su se proširili sa stambenim prostorom u potkrovlje zgrade i na taj način udvojstručili stambenu površinu. Dali je GSKG i za takvo proširenje obvezan naplaćivati pričuvu, komunalnu i ostale naknade ? (28.4.2009)

Pričuvu plaćate po obračunu na temelju površine posebnmog dijela (stana ili drugog prostora). Ako tavanski prostor nije uknjžen na korisnika, on nije dužan plaćati pričuvu za taj prostor, ako posebnim aktom suvlasničke zajednice to nije određeno. (pravo služnosti, darovanjem ili prodajom za što mora imati 100% suglasnost svih ostalih suvlasnika).

Marica pita: postovani, u nasljedstvo mi je ostavljen poslovni prostor u stambenoj zgradi. prostor je u jako losem stanju, bez struje i vode. sad krecem sa uredjenjem tog prostora, ali imam problem sa strujom. susjed je rekao da ukoliko uzmem struju preko njega moram platiti 2000e.dali ja mogu uzeti struju preko drvarnice ili nekih zajednickih prostorija te zgrade bez ikakve naknade stanarima i pozvati hep da postavi moj sat? (24.4.2009)

Nitko vas ne može spriječiti da se priključite na zajedničku infrastrukturu (električna instalacija). Ne morate tražiti suglasnost ostalih suvlasnika, naročito ako je u tom dijelu zgrade postojala instalacija. Uvjete za priključenje ćete dobiti kod nadležne jedinice Hrvatske elektroprivrede.

Bruna pita: Poštovani!
Predstavnik stanara u našoj zgradi je na tavanu zapasao pola tavana i pretvorio ga u svoje privatne prostorije bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Da li ga možemo tužiti ili prijaviti inspekciji' (24.4.2009)

Ako predstavnik bez odobrenja ostalih suvlasnika tavanski prostor koristi za svoje osobne potrebe to čini protuzakonito. Ako nema dogovora, slučaj se riješava putem suda. Zahtjev može podnijeti pojedinac suvlasnik ili više suvlasnika.

 



NAJČITANIJE

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

Predjsednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur. održao predavanje o novinama koje donosi novi Zakon o zgradama.
KONFERENCIJA

KONFERENCIJA "BOLJA ENERGIJA"

"Bolja energija", konferancija o održivoj ekonomiji u organizaciji 24 sata.
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više