Nataša pita: Poštovani,
Imam pitanje vezano za problem propuštanja / prodora vode sa stropa gornjeg stana. Naime moj stan nalazi se na pretposljednjem katu i kod svake obilnije kiše dolazi do prodiranja vode i oštećenja stropa, parketa i namještaja. Do istoga dolazi zbog izrazito lošeg stanja balkonskih vrata i prozora stana iznad mene. Voda prodire na spoju drvenih balkonskih vrata (to je u stvari staklena stijena) i balkonske ploče gornjeg stana. Inače balkonska vrata i prozori nemaju zaštite (grilja, roleta). Što učiniti?
Prethodni ovlašteni suvlasnik nije imao razumijevanja za problem pa neprestanim prodorom vode dolazi svaki put do sve većeg oštećenja. Stanari na gornjem katu navodno nemaju sredstava za zamjenu balkonskog prozora i vrata.
Prema Uredbi o održavanju zgrada, čl 3, navedeno je da se zajedničkim dijelovima smatra između ostaloga "pročelje zgrade uključivo prozori i vrata", a prema našem "Ugovoru o uzajamnim odnosima suvlasnika zgrade" kao zajednički dijelovi stambene zgrade navedeni su između ostaloga:...."međukatna konstrukcija / balkoni,lođe/ pročelja zgrade/ krovna konstrukcija..."(kao Nosivi i vanjski dijelovi zgrade.
Da li imam pravo tražiti sanaciju iz sredstava zajedničke pričuve? Da li se zahtjev mora tretirati kao nužan ili prioritetan (zbog prodora vode)? Da li se zamjena NEZAŠTIĆENIH balkonskih vrata i prozora može izvršiti na teret sredstava zajedničke pričuve? Molim savjet. Unaprijed se zahvaljujem. (24.4.2009)

Ako suvlasnici nemaju drugačiju odluku, temeljem odredbi Uredbe o održavanju zgrada, ostakljena balkonska vrata bez roletna ili grilja su zajednički dio bez obzira što istodobno služe i kao vrata stana. Vlasnik stana mora ih koristiti na pravilan način i odgovoran je jedino u slučaju oštećenja usljed nepravilnog korištenja.
Bez obzira na činjenice koje navodite o statusu suvlasnika iznad vašeg stana, vi ne morate trpiti posljedice , a riješenje se nalazi u otklanjanju nedostatak sredstvima pričuve. Radi se o nužnom zahvatu koji ne dozvoljava odlaganje.

Solinjanin pita: Poštovanje.
Vlasnik sam stana u maloj zgradi sa 8 stanova i pošto nam uskoro ističe garantni rok odlučili smo početi plaćati pričuvu. Mene zanima dali mi stanari moramo odabrati neku tvrtku koja je ovlaštena za upravljanje pričuvom ili možemo dogovorno sami osnovati nekakvu udrugu, izabrati upravitelja između sebe te skupljati pričuvu na račun zgrade bez uplitanja vanjske stranke.
Ako je to moguće, koji su koraci koje mi moramo poduzeti? (23.4.2009)

Po zakonu sve zgrade sa više suvlasxničkih jedinica moraju imati upravitelja. Suvlasnici ga biraju između sebe ili neku drugu fizičku ili pravnu osobu. Međutim, upravitelj mora biti registriran za tu djelatnost. Ovdje se javlja problem ako je to upravitelj izabran između suvlasnika. To sa sobom nosi određene probleme, kao što su troškovi registriranja i nemogućnog objektivnog djelovanja u zajednici. Ako sve funkcionira u najboljem redu,dobro je da je upravitelj iz kuće. Međutim, u slučajevima nužnosti pokretanja postupaka protiv suvlasnika koji ne izvršavaju obveze, dolazi do mogućnosti subjektivnog gledanja i narušavanja odnosa unutar zajednice. Iz tog razloga je najbolje izabrati za to već registriranu pravnu ili fizičku osobu.

Tanja pita: Poštovani,

Ugovor o upravljanju zgradom u kojoj živim istekao je 2004. godine. Međutim, upravitelj je i dalje nastavio voditi zgradu dok jedan susjed i ja nismo vidjeli da nema anexa ugovora o produljenju dosadašnjeg ugovora,dakle nema pravnog temelja za vođenje zgrade. U evidenciji predstavnika suvlasnika naišli smo samo na njegov dopis da predlaže produljenje ugovora i ništa više. Kako je upravitelj nekvalitetno i neodgovorno obavljao posao nas nekolko suvlasnika nismo zainteresirani za produljenje ugovora,međutim nemamo potrebnu većinu.Naše nezadovoljstvo dokazivo je jer je upravitelj kršio svoje obveze.
Molim za Vaš savjet što učiniti da se ponovno ne izabere dosadašnji upravitelj,odnosno št učiniti ako se ponovno izabere većinom suvlasnika? Da li smo primorani trpjeti za naš novac nekorektno i drsko ponašanje upravitelja i postoji li način da ga se riješimo? Ako me uputite na sud znam da će postupak trajati vječno.

Zahvaljujem,

Tanja (22.4.2009)

Pravno formalno vi nemate upravitelja. Pod hitno morate donijeti oduku (anex međuvlasničkom ugovoru) kojom ćete moći odrediti status dosadašnjeg ili novog upravitelje. Nakon isteka ugovora, bivši upravitelj nema aktivnu legitimaciju za zastupanje vaše suvlasničke zajednice.

Krešo pita: Poštovani!
Imam jedno vrlo važno pitanje, živim u Zagrebu Gjure Prejca 5 u stambenoj zgradi sa deset katova, imamo zajednički vodomjer i troškove dijelimo.Sad me zanima jer naš predstavnik zgrade veli da se to nemože,dali je moguce da ja po nekom zakonu zatražim da se postave vodomjeri za svaki stan, jer ovo je više nemoguče plačat i kome da se obratim za to pitanje i skojim agrumentima.
Hvala! (22.4.2009)

Predlažem da se upoznate sa odredbama pravilnika o opskrbu vodom koji mora imati Grad Zagreb. Pošto svaka jedinica loklane samouprave ima mogućnost uređenja komunalnih pitanja, mogu vam samo kazati primjer Grada Rijeke. Naime u Rijeci po pravilniku svaka zgrada može imati kombinirani način raspodjele pogtrošnje vode unitar suvlasničke zajednice. To znači da suvlasnici mogu ugraditi individualne vodomjere (koji imaju ulogu razdjelnika), i da se primjenjuje pravilo raspodjele na temelju broja članova kućanstva. Naravno, pravilnik predvida su individualni vodomjeri umjereni sukladno odredbama Zakona o mjeriteljstvu.
Ako Pravilnik koji ima Grad Zagreb omogućava kombinirani način raspodjele potrošnje, nema zapreke da i vi ugradite individuealni vodomjer.
Kao suvlasnik imate pravo uvida u listu raspodjele potrošnje vode. Ako primjetite da je enormno velika potrošnja kod svih, morate pod hitrnom izvršiti kontrolu ispravnosti zajedničkih instalacija jer je često gubitak vode zubog oštećenja glavni uzrok prevelikih troškova.

LUCILLA pita: Imam jedno pitanje vezano uz korištenje okućnice. Moja majka stanuje u zagradi u kojoj osim prizemlja i kata gdje ima sve skupa 4 stana, postoji još i suteren s jednim stanom u kojem ona živi. Taj ulaz je na suprotnoj stani zagrade. Majka živi od 1973.g. i oduvjek je samostalno koristila okućnicu koja je isped njenog stana (kao i stanari koji su živjeli prije nje), pošto drugi stanari nemaju izravnog doticaja sa suterenom. U tu okućnicu je uloženo mnogo vremena, truda i novaca.Problem je nastao nedavno, zbog raznih razmirica između susjeda.Jedan od njih optužio je moju mamu da uzurpira najveći dio okućnice i da može dolaziti kako mu se prohtije (s psom, npr.). Do toga je došlo kad je odbila dati suglasnost za betoniranje dijela okućnice i gradnju spremišta cca. 1,5 m udaljeno od prozora koji je na nivou staze koja okružuje kuću. Nakon toga je na tom dijelu okućnice počeo slagati drva i improvizirao malu drvenu baraku (to radi zadnjih nekoliko godina, inače ima drvarnicu u zgradi).Molim vas, da me posavjetujete s obzirom da se radi o okućnici isped kućnog praga i prozora moje majke i da se u tu okućnicu ulagalo dugi niz godina. Isto tako, da li je moguće da on slaže drva po nečijim prozorom(susjed živi na prvom odnosno drugom katu), a posjeduje drvarnicu. Zahvaljujem! (17.4.2009)

fox pita: bok! treba mi mala pomoc. staujem u ul. s.kolara4-8 , v.gorica. nasa zgrada in nekolicinu neiskoristenih prostorija ispod nase zgrade. koja su moja prava i kako kao dugogodisnji stanar dodjem do jedne prostorije koja bi bila u interesu svih stanara. dali mi treba za taj pothva suglasnost svih ili vise od pola stnara. hvala unaprijed (8.4.2009)

Ako nitko nije upisan kao vlasnik neiskorištenih prostora u zgradi, oni u idealnom djelu pripadaju svim suvlasnicima.Kako bi postali vlasnikom tih prostora, morate imati suglasnost svih ostalih suvlasnika. Vlasnikom možete postati otkupom idealnih djelova od ostalih, ili njihovim dragovoljnim odricanjem od udjla u vlasništvu.

Marin pita: Štovani obraćam Vam se po treći put jer ne znam više što učiniti dalje,a tiče se plaćanja privatne pričuve.Naime,većinom glasova po kvadraturi odlučeno je da se na zakonski određenu pričuvu doda svakom stanaru 150 kn,tj. vlasnicima 92 kvadr.metra i 58 kv.m.Vi ste mi odgovorili da je to protuzakonito i da se svaka pričuva plaća sukladno kvadraturi stana,znači pravo i obveza.Predstavnik stanara poziva se na Zakon o plaćanju pričuve čl.89.st.1. i 2. u kojem se kaže da se plaća razmjerno suvlasničkim dijelovima, ali on i posebno naglašava AKO NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO.Da li to znači da onda vlasnici većih stanova mogu donijeti odluku na štetu vlasnicima manjih stanova i da mi tu ne možemo ništa po tom pitanju učiniti?
Lijep pozdrav (8.4.2009)

Iako je odluka donesen većinom glasova suvlasnika po udjelu u vlasništvu ista je NEZAKONITA. Nitko vas ne može prisiliti da plaćate isti iznost pričuve kao i suvlasnik sa dvostruko većim udjelom u vlasništvu. DRUGAČIJE MOŽE BITI ODREĐENO isključivo ako to nije na štetu pojedinih suvlasnika ili ukoliko su SVI suvlasnici suglasni.

mini pita: postovanje...sto mogu poduzeti stanari koji imaju dotrajalu,gnjilu vanjsku stolariju na balkonu (pod tim mislim na balkonska vrata,ostakljene povrsine bez ikakve zastite)ako povjerenik trazi od suvlasnika da se odreknu prava koristenja pricuve najmenjene za taj problem,jer je velik broj suvlasnika mijenjao o svoj trosak pa smatraju da bi mi ostali trebali uciniti isto i automatizmom osporiti nam prava koja nam pripadaju...najljepse Vas zamojlavam na odgovor i unaprijed zahvaljujem (8.4.2009)

Osnovne norme koje se primjenjuju za podržavanje zajedničkih dijelova zgrade su predviđene Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom o održavanja zgrada. Detaljnije odredbe suvlasnici određuju međuvlasničkim ogovorom ili posebnim odlukama donesenim na zakonit način. Ako osim zakonom i uredbom predviđenih obveza, nije donesena nikakva druga odluka, u vašem slučaju se radi o zajedničkim djelovima koji se održavaju sredstvima pričuve. Oni koji su sami sanirali ili održavali zajedničke djelove moraju imati suglasnost svih ostalih da to ririješe i da im se naknadno refundiraju troškovi. Ako to nisu imali, moraju dokazati da se radilo o nužnom zahvatu.
Nažalost vaš slučaj nije usamljen.O samog početka prijene novih propisa, nije se dosljedno pristupilo prorovedbi istih.

Kuhar pita: Kakva je procedura u slučaju neplaćanja pričuve i vode? Kada se šalje prva opmena, koliko ih treba biti i koji sve uvjeti trebaju biti ispunjeni da ne dođe do zastare duga. (8.4.2009)

Plaćanje pričuve i vode su odvojene obveze. Pričuva se uplaćuje na račun zgrade, a voda na račun komunalnog društva. Postupak za prisilnu naplatu pričuve pokreću suvlasnici preko upravitelja. Zastara nastupa istekom od tri godine od trenutka nastanka obveze.

DUBRAVKO pita: Poštovani,
Naša stambeno poslovna zgrada ima 30 stanova i 8 lokala u prizemlju. U jednom od lokala otvoren je caffe bar koji remeti javni red i mir te su učestale intervencije policije po pozivu stanara. Policija uvijek postavi isto pitanje stanarima zašto su dali suglasnost za otvaranje caffe bara u prizemlju. Nažalost nismo je dali niti nas je itko to i tražio.Zanima me dali je vlasnik caffe bara prije otvaranja morao tražiti suglasnost ostalih suvlasnika za otvaranje te vrste djelatnosti u zgradi? Ako je odgovor da koje je općinsko,gradsko ili županijsko tijelo trebalo to zatražiti od vlasnika?Hvala (3.4.2009)

Vlasnik prostorav u zgradi nije dužan tražiti suglasnost ostalih suvlasnika ukoliko u svom prostoru želi obavljati neku djelatnost. Uvjete za obavljanje djelatnosti određuje nadležno tijelo za izdavanje dozvola za ovaljanje djelatnosti.
Naravno, prilikom izdavanja odobrenja, postavljani su uvjeti kojima se određunju pravila ponašanja nositelja djelatnosti. To znači da djelatnost ne smije štetno djelovati na ostale suvlasnike.
Očigledno je da ćete morati pokrenuti postupak za dokazivanje štetnog utjecaja predmetne djelatnosti.
Iz prakse nam je poznato da je evidentiranje narušavanja javnog reda i mira, prekoračenje radnog vremena, štetne imisije (mirisi,dim i sl.) rezultiralo donošenjem riješanja sa ograničavanjem djelatnosti pa čak i oduzimanjem dozvole za rad od strane nadležnog tjela. Znači, nije dovoljno tražiti intervencije, nego morate nešto i sami morate poduzeti.

Eta pita: Poštovani, zainteresirana sam za uvođenje B.net-ovog 3D paketa usluga (tel,net i TV). Zgrada u kojoj živim ima 7 ulaza, u mom ulazu ima 13 stanova, i jedinica smo neovisna od ostalih 6 ulaza. Zahtjev za navedene usluge potpisao je predstavnik našeg ulaza, iako se ostalih 6 ulaza protivi. Da li je moguće uvesti usluge, na osnovu suglasnosti suvlasnika samo našeg ulaza, i da li svih 13 stanara mora biti suglasno? Predstavnik je potpisao na temelju usmene dozvole stanara. Naime B.net u našem slučaju ulazi u samo jedan od 7 postojećih portuna zgrade i postavlja svoju kanalizaciju kroz naš zajednički portun, s naglaskom da se priključak izvede ulazom kabela u pojedini stan. Da li je moguće ostvariti rečeno bez suglasnosti stanara ostalih 6 ulaza zgrade?
Unaprijed zahvaljujem i lijep pozdrav. (3.4.2009)

Svaki suvlasnik ima pravo na unapređenje kvaliteta življena u zgradi ako na taj način ugrožava interese ostalih. Iz tog proizlazi da, vi osobno i vaši susjedi iz "ulaza", bez posebnih suglasnosti možete koristiti usluge B-neta ili nekih drugih davatelja usluga. B-net može vama dati svoju uslugu koristeći postojeću infrastrukturu isključivo ako ste vi istog saulaza svi suglasni. Međutim , ako posgtoji ijedan od suvlasnika koji želi zadržati postojeći status, vi u dogovorusa B-netom morate postaviti novu instalaciju i to o osobnom trošku.
Ako uzimanjem usluge od b-neta ne ugrožavate interese ostalih suvlasnioka sa ostalih ulaza, ne morate tražiti njihovu suglasnost.

mini pita: postovanje...zanima me jesu li balkonska vrata koja nemaju nikakvu zastitu,tipo roleta u slucaju ostecenja uzrokovanih vanjskim djelovanjem (kise,vjetrova)duzna se popraviti-zamjeniti na racun vlasnika stana ili iz pricuve...zanima me njihov "status" :-) (31.3.2009)

Da radi se o zajedničkim djelovima zgrade. O načinu redovitog održavanja odlučuju suvlasnici odlukom nadpoloviučne većine. Ako su ti djelovi usljed utjecaja atmosferskih prilika, erozije ili neodržavanja do te mjere oštećeni da suvlasnik zbog tog trpi štetu u svom posebnom dijelu, radi se o nužnom zahvatu i mora se sanirati sredstvima pričuve bez posebnih odluka. Međutim , ako do oštećenja dođe usljed napravilnog korištenja, troškove snosi korisnik (vlasnik stana na kojem su ugrađena balkonska vrata).

Nera pita: Živim u neboderu na vratima balkona nema roleta. Balkonska vrata su dotrajala unatoč farbanju.Mogu li se balkonska vrata uz koja ide i staklena stijena zamijeniti sredstvima pričuve ili je vlasnik stana dužan o svom trošku kupiti nova vrata. Napominjem da nema nikakve zaštite rolete,grilje...
Hvala (30.3.2009)

Da. Balkonska vrata spadaju u zajedničke dijelove i održavaju se po programu odnosno planu koji donosi suvlasnička zajednica.

Dušan pita: Da li je upravitelj zgrade dužan stanarima dostaviti bilancu zgrade i do kog datuma (27.3.2009)

Da, do 30.06. za predhodnu kalendarsku godinu.

Dušan pita: Vezano uz popravak plinske instalacije zatražene su ponude izvođača i odabrana je najpovoljnija ponuda.Kod izvođenja radova odustalo se je od dijela radova međutim konačni račun odgovara ponudi.
Zanima me tko je morao voditi računa o količini izvršenih radova i upozoriti izvođača da će se radovi razlikovati od radova koji su traženi u ponudi Upravitelj zgrade ili Ovlaštene osoba.Drugo pitanje odnosilo bi se na odluku o povećanju pričuve. Da li tu odluku da bi bila pravovaljana moraju potpisati isključivo vlasnici stanova navedeni u vlasničkom listu ili i korisnici stanova rodbina ili djeca. (27.3.2009)

Ugovori o obvezama sačinjeni na zakonit način su obvezujući. Ako nema zaštitne klauzule ili dodatka ugovoru, uvjeti se moraju ispuniti. Svi suvlasnici imaju pravo uvioda u dogovorene poslove. Predstavnik suvlasnika je odgovoran ako nešto ovjetri ili odobri da da stranka nije ispunila obveze, te se na temelju toga izvrši isplata sredstava.Upravitelj je odgovoran u slučaju da se odgovornost navodi u ugovoru za izvršenje posla.
Nijedna odluka nije pravno valjana ako nije potpisana od vlasnika. Znači ntko drugi ne smije potpisivati umjesto vlasnika ako za to nema ovjerenu punomoć.

Svitich pita: Može li jedan vlasnik stana u zgradi gdje se nalazi još 10 stanova legalno iznajmljivati stan u turističkoj sezoni bez prenamjene objekta i bez suglasnosti ostalih stanara koji svoje stanove koriste isključivo u stambene svrhe?Pravljenje "hotela" od stambenih zgrada je već postalo nepodnošljivo svako ljeto. (28.2.2009)

Po ovom pitanju najmanje nadležnosti imaju ostali suvlasnici zgrade.Ako gosti koriste stan kao i vlasnik, to ne ide na šteu ostalih. Međutim, ovdje se javlja pitanje koje je unadležnosti nadležnih inspekcijskih službi.Iznajmljivanje je djelatnost koju netko nadzire. Prijavljivanje boravka gostiju i prihodi su u nadležnosti za to oderđenih tijela i službi. Međutim, izravne veze sa odnosima u suvlasničkoj zajednici može imati činjenica da se prostor za iznajmljivanje treba legalizirati i registrirati kod nadležnog tjela, a to je moguće tek ako je izvršeno etažiranje objekta, i da posebni dio ( stan ili neki drugi prostor) zadovoljava propisane standarde.

igor pita: Koristim zajednički dio podrumskih prostorija , u kojem nema nikakvih instalacija ,a služi samo kao svjetlarnik.Zbog dimenzija 1x4m, neprikladan je za bilo kakvu manipulaciju po njemu, pa ga ja koristim u potpunosti i to već dvadesetak godina. Dali me ostali stanari mogu spriječiti u korištenju istog i zbog čega? (28.2.2009)

Po zakonu mogu vam osporavati to pravo jer se radi o zajedničkim djelovima zgrade.

richard pita: Ja kao predstavnik suvlasnika želio bi znati da li stanar koji ne živi u zgradi a vlasnik je stana ne mora plaćati čišćenje zgrade? (22.2.2009)

Smeće stvaraju ljudi, i oni su odgovorni za njegovo uklanjanje.Prema tome, osobe koje borave u zgradi moraju osigurati sredstva za to. Ne mora se raditi samo o vlasnicima stanova,nego i ostale osobe koje su privremeno nastanjene kao podstanari ili obavljaju neku djelatnost. Međuti, ipak postoji obveza generalnog čišćenja jer usljed jelovanja urbanih i atmosferskih faktora dolazi do onečišćenja (vozila, industrija prljave kiše i sl). Taj trošak bi trebali snositi svi suvlasnici.Znači,redovno čišćenje plaćaju isključivo stalni stanari ili korisnici posebnih djelova, a generalno čišćenje svi suvlasnici.

emil pita: Ako je nekretnina pod teretom (hipoteka banke) tada je i suvlasnički dio nekretine (u ovom slučaju pročelje zgrade) pod teretom. Tako stoji u članku 247. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima stoji. Smije li uopće suvlasnik zgrade u prizemlju raditi bilo kakve građevinske zahvate na pročelju zgrade obzirom na gore navedeno? (rušenje dijela pročelja na mjestu postojećih prozora i dograđivanje nekoliko kvadrata)? (21.2.2009)

Promjene stanja na građevini smiju se vršiti isključivo po Zakonu o građenju i sukladno prostornom planu jedninice lokalne samouprave.Hipoteka ne može bitno tjecati na ta pitanja.Međutim, nitko od suvlasnika bez suglasnosti svih ostalih ne smije dirati zajedničke djelove zgrade.U vašem slučaju,nužno je izvjestiti građevinsku inspekciju.

emil pita: Suvlasnik sam zgrade od tri etažirana kata. Ja sam na I. katu. Iznad mene (potkrovlje) je također stan, a u prizemlju se nalazi stan i poslovni prostor. Vlasnik prizemlja dio svog stana prenamjenio je u poslovni prostor te je pri tome srušio dio pročelja zgrade i na tom mjestu dogradio nekoliko kvadrata u visini prizemlja.

1. Da li je on morao imati pismenu ili usmenu suglasnost svih ostalih suvlasnika (u ovom slučaju moju suglasnost i suglasnost stanara u potkrovlju) ili samo suglasnost stanara u potkrovlju (većina prema kvadraturi). Nadalje, može li ta suglasnost biti dovoljna za navedeni građevinski zahvat ili zadnju riječ ima građevinska inspekcija (izdavanje dozvole). Konkretno, može li on bilo što raditi na pročelju zgrade ako se ja s tim ne slažem (stanaru iznad mene je svejedno) čak i da građevinska inspekcija odobri te zahvate?

2. Smije li vlasnik u prizemlju samovoljno postaviti svjetleću reklamu na pročelje zgrade (u visini prizemlja) ili mora imati pismenu (ili usmenu) suglasnost svih suvlasnika zgrade? (21.2.2009)

Nijedan suvlasnik bez suglasnosti ostalih ne smije izvoditi nikave zahvate kojima se zadire u zajedničke djelove građevine bez suglasnosti ostalih suvlasnika, i nadležnog tijela za urbanizam. Ito važi za postavljanje uređaja ili reklama.

 



NAJČITANIJE

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

Predjsednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur. održao predavanje o novinama koje donosi novi Zakon o zgradama.
KONFERENCIJA

KONFERENCIJA "BOLJA ENERGIJA"

"Bolja energija", konferancija o održivoj ekonomiji u organizaciji 24 sata.
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više