Bozo pita: Postovani,

mene zanima da li je moguce zabraniti pusenje u liftu stambene zgrade i da li postoji zakon koji to omogucava. Hvala (4.7.2008)

Ne postoji zakon kojim se određuju pravila ponašanja unutar stambenih zgrada. Pravila se mogu odrediti odlukama suvlasnika a naročito "Odlukom o kućnom redu" koju su suvlasnici u dužni donijeti sukladno čl.86.st.1.toč.6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.Uskoro će na novoj web stranici udruge biti dostupan ogledni primjerak "Odluke o kućnom redu" pa će vam to poslužiti u reguliranju tog pitanja.

dkg pita: primila sam zahtjev od ovlaštenog predstavnika zgrade i vl. stana za uklanjanjem ili premještanjem satelitske antene sa dijela vanjskog zida stana navedenog vlasnika kojemu su druga 2 suvlasnika postavili svoje antene,dali je po zakonu ako tražim da samo premjeste na prikladno mjesto antene ili treba tražiti potpuno uklanjanje-nepoznata mi je zakonska regulativa (4.7.2008)

Za korištenje zajedničkih djelova građevine potrebno je najprije suglasnost svih suvlasnika. Upravilu , do sada nitko nije postupao na taj način.Tako se na mnogim zgradama postavljaju antene i drugi uređaji kako kome padne na pamet.Sve je to u nedostatku kvalitetnih međuvlasničkih ugovora i nepostojanja propisa kojima se vrši nadzor nad uporabom građevine (bilo lokalne samouprave ili tijela države).U konkretnoj situaciji svi suvlasnici imanju pravo na postvljanje antena, ali najprije bi trebalo da se na razini suvlasničke zajednice donese odluka o načinu postavljanja.Pri tom je nužno provjeriti dali je lokalna samouprava propisala posebnom odlukom pravilnik o izgledu i korišetnju pročelja i drugih vanjskih djelova građevine.

Marina pita: Poštovani,

Živim u Varaždinu u velikoj zgradi od 4 stana (stari stanovi velikih površina).
Mi stanari ta 4 stana plaćamo pričuvu 300- 500 kn mjesečno (ovisno od površine stana).
Iza, u dvorištu zgrade, nekadašnje konjušarnice su pretvorene u stanove znatno manje površine od naših stnova.Ti stanari plaćaju pričuvu oko 100 kn mjesečno. Koriste se novcima za popravke svojih krovišta i to rade bez suglasnosti drugih stanara, a kad mi želimo nešto obnoviti na našoj zgradi, rade probleme.

Moje pitanje glasi: da li mi koji živimo u ova 4 stana možemo odvojiti našu pričuvu od pričuve stanara u dvorištu.
Upravitelj zgrade je jako neugodan i govori da se pričuve ne mogu odvojiti jer smo svi na istoj adresi.
Ja isto tako znam da je on odobrio mijenjanje krovišta stanarima iza bez suglasnosti ostalih stanara.

Hvala na odogovoru. (3.7.2008)

Ako je zgrada zasebna fizička cjelina, možete se izdvojiti iz opisane suvlasničke zajednice.Ostaje je vam pitanje zajedničke infrastrukture gdje možete tražiti tehničko riješenje (odvajanje zajedničke potrošnje struje i izdvajanje iz sustava opskrbe vodom i sl.)Ako ne postoji tehničko riješenje, preostale odnose možete regulirati posebnim ugovorom između dviju novih suvlasničkih zajednica

dkg pita: na stambenoj zgradi želimo raditi sanaciju cijelog krovišta imamo prikupljene ponude,financiranje ide kreditom za szp kod naše poslovne banke ,koja je izdala obrasce IZJAVA,SUGLASNOSTI I MJENICA.PITANJE:na obrascu IZJAVE STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA navodi se :
"naročito na davanje potrebnih suglasnosti od strane svih suvlasnika stambene zgrade"
dali je za ovu izjavu uistinu potreban potpis svih suvlasnika a odnosi se na ovlaštenje upravitelja?

original:

_______________
(mjesto)

____________________________
(adresa)


Upravitelj:___________________________________


I Z J A V A

kojom suvlasnici stambene zgrade ___________________________________ iz
(adresa nekretnine)
_______________________, kao vlasnici posebnog dijela nekretnine u ________
(mjesto)
___________________________ , izjavljuju da su od strane Upravitelja ________
(stambeno-poslovnoj zgradi)
___________________________ i njihovih nadležnih službi, kao Upravitelja stambene zgrade u _______________ ________________________, upoznati sa
(mjesto) (adresa i mjesto)
svim pravnim elementima podizanja kredita kod Slavonske banke d.d. Osijek, radi _________________________________________________________________ ,
(uređenje pročelja, sanacija krovišta, popravak dizala i podstanica)

naročito na davanje potrebnih suglasnosti od strane svih suvlasnika stambene zgrade, radi potpisivanja Ugovora o kreditu i prateće dokumentacije, sukladno čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96).

U Slatini,___________________

______________________________ ______________________________
(ime i prezime) (potpis)

______________________________ ______________________________ (3.7.2008)

Ovdje se radi o uvjetima koje postavlja banka koja odobrava kredit. Banka na taj način štiti interes, što je i opravdano jer ne postoji drugi oblik jamstva.Međutim , moramo naglasiti da i tu dolazi do različitog pristupa banaka. Za neke banke je dovono jamstvo 80 do 85% suvlasnika po udjelu u vlasništvu.Važno je napomenutui da u tim slučajevima postoji zaknska obveza i za one koji ne daju izjavu o jamstvu ukoliko se sredstva ulažu u redovite poslove održavanja (u vašoj situaciji-krov).

Gorana pita: U mojoj zgradi su tri ulaza, svaki ima 14 stanova. Odlučeno je urediti fasadu. Da ne bi pričuva poskupila, svaki stanar je dobio zadužnicu (visoke kamate u slučaju neplaćanja, zapljena računa). 2 ulaza su prikupili sve potpise, a iz našeg ulaza 6 stanova je protiv. Rečeno nam je da budući su 2 ulaza pristala, GSKG nam može odrediti višu pričuvu uz svog izvođača radova. Da li je to istina? Što da radimo (jer sigurno netko neće plaćati)? Hvala. (2.7.2008)

Pod predpostavkom da se radi o poslu koji se podrazumjeva kao redovito održavanje, GSKG će moći provesti Odluku nadpolovične većine suvlasnika po udjelu u vlasništvu.Nitko neće moći izbjeći obvezu sudjelovanja u osiguranju sredstava.Svakom ko ne bude izvršavao obvezu, može se izvršiti prisilna naplata dugovanja bez obzira dli bio suglasan ili ne!

mb pita: Vlasnica sam stana u stambenoj zgradi, čija sam, dakle, suvlasnica. U kvadraturu moga stana uvršten je i balkon, konzolne konstrukcije, koji se nalazi na unutarnjoj fasadi zgrade.
Međuvlasničkim ugovorom utvrđeno je da su, između ostalog, i balkoni zajednički dio zgrade.
Kako je planirana obnova unutarnjih fasada zgrade, došlo je do nesuglasja među suvlasnicima o pitanju plaćanja troškova obnove konstrukcije balkona koji su na tim fasadama. Balkoni su potpuno dotrajali i predstavljaju opasnost za stanare. Stoga Vas molim za Vaše mišljenje i konkretan odgovor, sukladan pravilima upravljanja zgradom. Tko je dužan snositi trošak obnove balkona: vlasnici stanova čija kvadratura uključuje i balkone, ili svi suvlasnici putem zajedničke pričuve, jer su balkoni međuvlasničkim ugovorom uvršteni u zajedničke djelove zgrade?
(1.7.2008)

U građevinskom smislu, balkoni su zajednički djelovi zgrade i to uglavnom svojom strukturom i vanjskim izgledom.Znači da se balkon u smislu sigurnosti građevine i vanjskog izgleda održava sredstvima pričuve. Unutarnji dio balkona koji koristi isključivi vlasnik, isti i održava(isto kao soba ili druga prostorija).Znači da ga mora koristiti na način da ne mjenja izgled i svrhu građevine (bojanje unutarnjih djelova koji nisu vidljivi sa ulice , postavljanje pločica,držanje predmeta i sl).Ako suvlasnik zbog nepravilnog korištenja balkonna isti ošteti, ili usljed nepravilne uporabe nanese štetu drugim suvlasnicima,dužan je snositi posljedic

Ivica pita: U prizemlju višekatnice nalazi se zajednička odvojena prostorija (bivša smečarnica) u kojoj pojedini stanari drže razne sitnice. Između ostalog ja u jednom kutu držim skuter. Nekima to smeta i traže da to plačam ili da se taj prostor iznajmi.
Zanima me jeli moguće bez pristanka svih suvlasnika iznajmiti taj prostor trečem licu i kakvo zakonsko uporište bi imali stanari da se meni to naplačuje?
Napominjem, da na svakom katu postoje male prostorijice kroz koje se trebalo bacati smeće, da nikada nisu bile u funkciji, te da su pojedinci s tih katova iste prisvojili (drže ih pod ključem).
Uspoređujući to i prije iznjeto, jeli se može postaviti isto pitanje o naplati i za te prostore na svakom katu? (1.7.2008)

Sve prostorije koje ste naveli koriste se na nepropisan način. Korištenje zajedničkih prostorija morate regulirati posebnom odlukom.
Nitko nema pravo pojedinačno tražiti naknade za za najam niti koristiti prostorije ako to nije posebnom odlukom svih suvlasnika regulirano.

zlatko.antolić pita: Zanima me tko je po zakonskim regulama dužan plačati pričuvu: vlasnik stana ili osoba koja u njemu stanuje dulje vrijeme (cca. 40 godina ) te istovremeno uredno plača stanarinu, i komunalije za taj stan ?
(26.6.2008)

Pričuvu je dužan plaćati vlasnik.Vlasnik može imati odredbu u ugovoru sa korisnikom stana, po kojoj korisnik plaća uz ostale troškove i pričuvu.U slučaju neplaćanja pričuve, suvlasničkoj zajednici odgovoran je vlasnik.Ako korisnik stana ima ugovornu obvezu prema vlasniku, a istu ne izvršava,vlasnik podmiruje troškove prema zajednici, a svoje pravo ostvaruje prema odredbama ugovora pred nadležnim sudom.

Mirko pita: Poštovani
Unutar moga stana nalazi se soba od 8 kvadrata koja nije u mom vlasništvu. Stan se sastoji od 5 takvih soba, hodnika, te kupaonice i wc-a, od čega sam ja vlasnik 4 sobe, te jedne petine ostalih zajedničkih prostorija.
Vlasnik tih 8 kvadrata ni pod koju cijenu ne želi prodati sobicu.
Vlasnik u sobi nije bio minimalno 5 godina, otključana je, u derutnom je stanju(truli prozori i parket, uništeni i vlažni zidovi), ništa ne održava ili ulaže. Svoj dio stana sam renovirao, a zajedničke prostorije i dalje propadaju.
Osjećam se ucjenjeno, što mi je činiti? (18.6.2008)

Ukoliko nema volje suvlasnika za sudjelovanje u održavanju i zbog toga dolazi do propadanja građevine,riješenje morate tražiti sudskim putem.Ako je zbog neodržavanja dijela stana koji spominjete,došlo do ugrožavanja zdravlja osoba i sigurnosti građevine, možete pozvati građevinsku inspekciju koja može donijeti riješenje koje je obvezujuće za suvlasnika.Na kraju, postoji i zakonska mogućnost isključenja iz suvlasništva.Pošto se radi o složenom slučaju predlažemo da potražite pomoć odvjetničkog ureda.

dubravko pita: Lijep pozdrav, imao bih jedno pitanje: da li upravitelj tj. domourava može povećati pričuvu za mene od 50 hrk na 250 hrk, radi popravka krova. u zgradi nas ima petero i troje su za povecanje. svrha popravak krova.meni to povecanje za preko 200 posto djeluje previsoko. imam stan od 30 m2. najljepse zahvaljujem i pozdravljam (15.6.2008)

Ukoliko se pričuva povećava na temelju udjela u vlasništvu( stan od 30 m/2 na 250 kn, onda bi stan od 60 m/2 morao plaćati 500 HRK. Ako je tako predviđeno, odluka je pravilna. Međutim , ako se pričuva podiže za sve jedinice jednako, bez obzira ne kvadraturu, onda to nije pravilno.Takva odluka se može provesti jedino ukoliko su svi suglasni (100% suglasnost).

Danko pita: Poštovani,
stanujem u zgradi od 6 katova,u kojoj se nalaze 24 stana.Nedavno je predsjednik kućnog savjeta,na sastanku,
predložio da damo suglasnost za nadogradnju,s tim da bi nam investitor u zamjenu za suglasnost ugradio dva lifta
(zgrada ima dva ogranka).Držim da ponuđena kompenzacija u zamjenu za suglasnost nije korektna,no većina stanara (cca 80%)je deklarativno pristala na to.Može li predsjednik kućnog savjeta,a u sprezi sa investitorom,
ishoditi lokacijsku,odnosno građevnu dozvolu na osnovu pismene suglasnosti od strane 80% suvlasnika zgrade?

Pozdrav od zabrinutog Splićanina. (10.6.2008)

Ne može, jer se radi o poboljšicama za koje trebaju suglasnosti svih suvlasnika (čl.87.ZOV-a).Međutim ostali ostali suvlasnici mogu pokrenuti postupak za utvrđivanje opravdanosti suprostavljanja takvoj odluci(štetno djelovanje u zajednici.
Pošto se zapravo radi o prihodima zgrade , svakom suvlasniku pripada idealni dio. Tako bi suvlasnici iz prizemlja, ukoliko ne koriste zajedničke prostorije na višim katovima, mogli tražiti svoj dio novca, a ostali prihvatiti prijedlog da se provede investicija ugradnje dizala (čl.91. ZOV-a)

Leo pita: Nakon useljenja u novu zgradu moramo organizorati prikupljanje pričuve i ostale obaveze (električna energija, čišćenje i sl.). Zanima me temeljem kojeg zakona i kojih odredbi istog te kako je to najjednostavnije organizirati obzirom da niti jedan suvlasnik još ništa nije pokrenuo. (6.5.2008)

Pogledajte malo Uredbu o održavanju zgrada i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.Predpostavljam da već u vašem mjestu postoje zgrade sa organiziranim upravljanjem, i zatražite informacije o upraviteljima zgrada.

Dubravko pita: Poštovani,
U pitanju o suglasnosti suvlasnika za otvaranje terase zaboravio sam navesti da živim u Ivanić-Gradu.Pohvale vašim stranicama te trudu oko uvođenju reda u stambene zgrade. (3.5.2008)

Dubravko pita: Poštovani,
Živim u stambeno poslovnoj zgradi.U prizemlju je otvoren kafić.Zemljište oko zgrade nije javna površina te je u suvlasništvu svih vlasnika stanova i lokala.Vlasnik kafića želi otvoriti terasu.Tvrdi da mu je dovoljna suglasnost polovine suvlasnika. Smatram da mu je potrebna suglasnost svih?Potpise sakuplja na običnom A4 papiru. Dali je potrebno potpise ovjeriti kod javnoga bilježnika? Tko izdaje dozvolu za otvaranje terase? Dali je prilikom otvaranja kafića bilo potrebno ishoditi suglasnost suvlasnika koji žive iznad.
Hvala i isprika zbog opširnog pitanja. (3.5.2008)

Akoje zemljište u vlasništvu suvlasnika sdtambene zgrade,vlasnik kafića mora imati suglasnostz svih ostalih suvlasnika. Ako je to javna površina u vlasništvu lokalne zajednice ili države, dozvolu izhoduje od nadležnog tijela državne uprave ili lokalne samouprave.

anči pita: Molim vas za odgovor, naime i mojoj zgradi u prizemlju je kafe bar, osim interijera vlasnik se koristi i velikim dijelom zajedničkog dvorišta čiji sam vlasnik i ja /idealni dio/. Ako mu već i dozvoljeno da postavi toliko sjedalica i stolova koja je najmanja cijena pričuve za vanjski dio zgrade.
Hvala
Anči (1.5.2008)

Pričuva se plaća za sve zajedničke djelove zgrade.To znači i za unutarnje i vanjske. Posebno se ne može plaćati samo za vanjske djelove.Kods vas je pitanje korištenja okućnice.Ako je ona vlasništvo suvlasnika, može se koroistiti isključivo po odobrenju svih.Međutim, ako je ona javna površina, to je u nadležnosti lokalne zajednice (grada) i oni za to imaju posebne uvjete.

Željko pita: Akt Upravitelja, sa kojim je uklonjen predstavnik suvlasnika sa funkcije u roku 5 (pet) dana:

"Predmet: Stambena zgrada u Zagrebu,
- obavijest
Dana 2008. god. primili smo odluku suvlasnika (jednog od sedam ulaza) kojom povlaće svoje potpise za izbor Vas kao predstavnika suvlasnika.
Provjerom preostalih potpisa utvrdili kako je odluka kojom ste Vi izabrani kao predstavnik suvlasnika postala nepravovaljana jer nemate odluku natpolovične većine suvlasnika.
Ovim putem Vas pozivamo na povrat pečata, u protivnom odgovarate za moguću nštetu nastalu neovlaštenom uporabom istog.

Direktor podružnice vr."

Postoji li pravno uporište za ovakav postupak? Dali se isti postupak može primjeniti na ukidanje odluka nadpolovićne većine? (22.4.2008)

Akt upravitelj možete shvatiti i kao dobronamjernu gestu jer aktivnu legitimaciju za predstavljanje suvlasnika ima samo osoba koja je izabrana na temelju odluke nadpolovične većine suvlasnika po udjelu u vlasništvu.U pravu je kad navodi da možete odgovarati za moguću štetu.
Pravno uporište za ukidanje odluke nadpolovične većine ne postoji.

NENAD pita: Molim Vas da mi odgovorite ako možete.Imam stan na 5 katu zgrade u Petrinji, zgrada ima ravni krov koji prokišnjava te se u stanu zbog oštećenja krova već godinam ne živi ali komunalne tvrtke mi jednostavno šalje uplatnice za potrošenu vodu i odvoz smeća s obrazloženjem da su oni dobili od predstavnika stanar popis stanara u zgradi te da se oni ravnaju prema tome.Na upit predstavniku stanara da ne bi trebao mene voditi kao potrošača tih usluga jer ne stanujem u stanu dobivam odgovor od njega da bez obzira što ne živim u tom stanu moram plaćati navedene usluge jer sam vlasnik stana.Zanima me je sam li dužan plačati navedene račune s obzirom da u stanu nitko ne stanuje ili bi te račune trebali snositi stanari koji su i napravili trošak. (21.4.2008)

Pošto u stanu nitko ne živi, znači nema ni potrošnje vode.To niste dužni plaćati.Isto tako, smeće stvaraju ljudi a ne zgrada i prema tome na to pitanjeje je isti odgovor.
Sve račune koji se odnose na održavanje zajedničkih djelova zgrade dužni ste plaćati bez obzira dali stan koristite ili ne.Vaš predstavnik je dužan izvjestiti komunalne tvrtke i da vam se ne dostavljau sporni računi.

jasminka pita: Poštovani,
da li se bez pristanka svih etažnih vlasnika u stambenoj zgradi u kojoj je sada ulaz ( zajednički prostor) može na zahtjev nekih stanara umjesto ulaza otvoriti prolaz za automobile. Prolaz će po mišljenju djela stanara devastirati cjelu kuću i narušiti standard stanovanja. Unaprijed hvala (21.4.2008)

Nitko nema pravo zadiranja u zajedničke djelove zgrade bez valjanih dozvola.Da bi se na zajedničkimk djelovima zgrade izveo neki zahvat, potrebno je suglasnost svih suvlasnika.Ako se zahvatom mjenja izgled ili diraju nosivi elementgi, potrebna je uz suglasnost suvlasnika i dozvola nadležnog tijela.

Tanja pita: Nama su stanari, njih 50% enormno povećali pričuvu, međutim ta pričuva nije povećana 100kuna svima ili 50 kuna svima već na način da se po kvadratnom metru obračuna 3,5kune što dovodi do nesrazmjera. Naime moj potpis vrijedi onoliko više od susjedovog koliko je moj stan veći od njegovog. Na početku je razlika imeđu mene i susjeda iznosila 30kuna ,a sada je razlika 90kuna. Da li se pričuva povećava na način da se svima digne za jednaki iznos ili ne? Jer moj stan se nije povećao niti se susjedov smanjio da se razlika između nas toliko mijenja. Zar ne bi svi trebali plaćati istu pričuvu s obzirom da se zajednički dijelovi dijele na iste dijelove i svi ih koristimo na isti način bez obzira na veličinu naših stanova. (21.4.2008)

Odluka o podizanju pričuve u vašem slučaju je zakonita.Obveze suvlasnika proizlaze iz idealnog udjela u vlasništvu.Vaša nekretnina ima veću vrijednost, i prema tome je i vaš udio u održavanju veći.

Mirjana pita: Poštovani!
Stanujemo već 40 godina u peterokatnici i imamo stan s vanjskim ulazom.(uz još dva stana).Nikad nismo plaćali troškove čišćenja stubišta(čistačica), ni kad je to bilo preko Standarda niti kad su to činile privatne osobe.Zadnjih par godina većina suvlasnika je odlučila da tu brigu prepusti upravitelju zgrade RUMAT-u tako da troškovi čiščenja dolaze na uplatnici od Ri-stana koji ima ulogu naplatničara.Mi ne želimo plaćati čistačicu jer sve ove godine čistimo sami,nekoliko puta dnevno i ona nam nikada nije ni dolazila čistiti.Ispred našeg ulaza su betonske staze i zelena površina koju održavamo sve ove godine.Zbog nekulture pojedinih stanara svakodnevno se može svašta naći ispred vratiju i prozora.U zajedničkom ulazu imamo poštanski sandučić.Za pristup našem stanu nije potrebno ulaziti u zgradu jer postoje stepenice s ceste.Zanima nas možemo li biti izuzeti plaćanja troškova čistačice.Unaprijed zahvaljujemo! (18.4.2008)


 



NAJČITANIJE

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

ZUOZ - savjetovanje za predstavnike JLS na području PGŽ

Predjsednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur. održao predavanje o novinama koje donosi novi Zakon o zgradama.
KONFERENCIJA

KONFERENCIJA "BOLJA ENERGIJA"

"Bolja energija", konferancija o održivoj ekonomiji u organizaciji 24 sata.
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više